Internet je prepun neobičnih izazova, ali malo koji je izazvao toliko reakcija kao test sa surströmmingom — tradicionalnom švedskom fermentisanom ribom čiji miris mnogi opisuju kao mešavinu trule ribe, sumpora i hrane koja je predugo stajala u frižideru.
Pravila izazova su jednostavna: otvoriti konzervu i probati sadržaj. Ipak, najveći izazov nije sam ukus, već miris koji izbija iz ambalaže i zbog kojeg mnogi učesnici na snimcima reaguju šokom, gađenjem i nevericom.
Upravo te burne reakcije učinile su surströmming jednim od najpoznatijih gastronomskih fenomena na društvenim mrežama. Ljudi širom sveta snimaju trenutak otvaranja konzerve, najčešće na otvorenom, dok njihovi prijatelji čekaju reakciju.
Ipak, iza viralnog trenda krije se vekovna švedska tradicija.
Šta je zapravo surströmming?
Surströmming je tradicionalno švedsko jelo napravljeno od baltičke haringe. Riba se najpre soli, a zatim ostavlja da fermentiše nekoliko meseci.
Proces fermentacije nastavlja se i nakon pakovanja, pa bakterije stvaraju gasove zbog kojih konzerva često izgleda naduveno. Upravo taj prirodni proces daje ribi njen prepoznatljiv i veoma intenzivan miris.
Mnogi koji je prvi put probaju kažu da je miris daleko upečatljiviji od samog ukusa, koji se opisuje kao slan, kiseo i složen.
Zašto se konzerva otvara napolju?
U Švedskoj postoji nepisano pravilo da se surströmming ne otvara u zatvorenom prostoru. Miris fermentisane ribe može dugo da se zadrži u prostorijama i teško se uklanja.
Zbog toga se tradicionalno degustira na otvorenom, posebno krajem leta kada počinje sezona ovog specijaliteta. U nekim stambenim zgradama čak se stanovnici upozoravaju da ne otvaraju konzerve u zajedničkim prostorijama.
Popularnost na društvenim mrežama dodatno je povećala interesovanje za ovo jelo. Mnogi kupuju surströmming upravo zbog snimanja izazova, često koristeći rukavice, maske ili zaštitne naočare kako bi pojačali dramatičan efekat.
Kako se tradicionalno jede?
Iako na internetu izgleda kao test izdržljivosti, u Švedskoj se surströmming ne jede samostalno. Tradicionalno se kombinuje sa različitim prilozima koji ublažavaju intenzitet ukusa.
Najčešće se služi uz:
- tanki švedski hleb (tunnbröd),
- kuvani krompir,
- crveni ili crni luk,
- kiselu pavlaku,
- paradajz,
- svežu mirođiju.
Od ovih sastojaka pravi se poznati sendvič pod nazivom surströmmingsklämma. Ljubitelji ovog jela tvrde da kombinacija različitih ukusa čini obrok mnogo uravnoteženijim i da sama riba predstavlja samo jedan deo celokupnog doživljaja.
Od načina čuvanja hrane do kulturnog simbola
Fermentacija ribe nastala je iz praktične potrebe — u vreme kada nije bilo frižidera, ovaj način pripreme omogućavao je da se ulov sačuva tokom dugih zimskih meseci.
Tradicija se najviše održala na severu Švedske, gde je ribolov vekovima bio važan deo života stanovništva. Danas surströmming predstavlja deo švedske kulturne baštine i često se služi tokom posebnih okupljanja poznatih kao surströmmingsskiva.
Zašto je postao viralan?
Surströmming izazov savršeno odgovara pravilima viralnog sadržaja: neobična hrana, snažne reakcije i trenutak iznenađenja.
Iako mnogi snimci prikazuju samo gađenje i smeh, iza ovog internet fenomena nalazi se zanimljiva priča o tradicionalnom načinu čuvanja hrane koji je preživeo vekove i postao jedan od najprepoznatljivijih simbola švedske kuhinje.
Komentari (0)