Jezik se neprestano menja. Reči koje danas koristimo gotovo svakodnevno nekada su imale drugačija značenja, a pojedine su kroz vekove prošle zanimljiv put – od prvobitnog značenja do onoga koje danas poznajemo.

Reči poput mangup, sudopera, filozof i gaće samo su neki od primera čije bi prvobitno značenje mnoge moglo da iznenadi.

Prema objavi Instagram stranice „Poreklo reči“, pogledajte kako su se neka od ovih značenja menjala kroz vreme.

1. Dvor

Reč dvor prvobitno je označavala ograđen prostor uz kuću, odnosno dvorište, imanje ili domaćinstvo. Vremenom je značenje prošireno i na posed, a potom i na zamak ili rezidenciju vladara.

Reč se povezuje sa drevnim korenom dʰwer-, koji je imao značenje „vrata“, „prolaz“ ili „ulaz“. Sa istim korenom povezuju se i reč dveri, kao i englesko door i nemačko Tür.

2. Mangup

Danas se mangupom najčešće naziva nestašan, vragolast ili neozbiljan mladić, ali put do ovog značenja bio je prilično dug.

Prema navedenom izvoru, reč potiče od turskog mnkub, koje je povezano sa arapskim mankūb, u značenju „unesrećen“.

Značenje se potom razvijalo u pravcu: nesrećnik – propalica – skitnica – nestašan i neozbiljan mladić – vragolan.

3. Zapis

U starijem srpskom jeziku, zapis je mogao da označava ugovor, pismo, povelju ili potvrdu.

U Vukovom „Rječniku“ reč ima i druga značenja, među kojima je i zapis na drvetu, odnosno krst urezan ili načinjen na stablu.

Danas pod zapisom najčešće podrazumevamo belešku ili zabeleženi podatak, bilo da je reč o kratkoj napomeni ili opširnijem tekstu.

4. Sablazan

Reč sablazan nekada je imala značenje „iskušenje“. Vremenom se značenje proširilo na nešto što izaziva negodovanje, zgražavanje ili moralno ogorčenje.

Od iste osnove potiče i glagol sablazniti, odnosno navesti nekoga na greh ili moralno pokvariti, dok se danas koristi i u značenju šokirati ili izazvati zgražavanje.

Sa ovom rečju povezuje se i sablast, u značenju prikaza, utvare ili nakaze.

5. Filozof

Danas reč filozof najčešće vezujemo za osobu koja se bavi filozofijom ili za nekoga ko mnogo razmišlja i raspravlja o određenim pitanjima.

Međutim, nekada je imala šire značenje. U Vizantiji su, prema navedenom tumačenju, svršeni učenici Magnaurske škole u Carigradu dobijali zvanje filozofa, koje je bilo povezano sa pozivom učitelja.

Kod Slovena je reč vremenom korišćena i za učenog, obrazovanog čoveka.

6. Sudopera

Danas je sudopera dobro poznat deo kuhinje u kojem peremo posuđe. Međutim, njeno ranije značenje bilo je potpuno drugačije.

Reč je nekada označavala krpu za brisanje sudova, da bi se kasnije značenje prenelo na deo kuhinjske opreme namenjen pranju posuđa.

7. Župa

Reč župa takođe je kroz istoriju menjala značenje.

U starijem značenju označavala je udubljenje ili jamu. Iz toga se razvilo značenje osunčanog i zaklonjenog mesta na kojem se sneg kraće zadržava ili brzo otapa.

Kasnije je reč počela da označava plodan kraj sa blažom klimom, dok je u srednjovekovnoj Srbiji župa dobila i značenje administrativne odnosno teritorijalne jedinice.

8. Gaće

Reč gaće danas označava donji deo muškog i ženskog rublja.

Međutim, nekada je imala šire značenje i odnosila se na pantalone, odnosno odeću koja pokriva donji deo tela.

Vremenom se značenje suzilo i počelo da označava ono što danas podrazumevamo pod ovom rečju.

Jezik se menja zajedno sa društvom

Promene značenja reči pokazuju koliko se jezik prilagođava vremenu, društvu i načinu života. Reči mogu da proširuju ili sužavaju svoje značenje, da dobijaju prenesena značenja ili da potpuno promene način na koji ih razumemo.

Zato reč koju danas koristimo sasvim prirodno može iza sebe imati mnogo zanimljiviju istoriju nego što na prvi pogled pretpostavljamo.