Situacija na velikim rekama i dalje je nepovoljna, a posebno zabrinjava činjenica da se nivo Dunava ne oporavlja.

Nizak vodostaj jedne od najvažnijih evropskih reka ne predstavlja samo hidrološki problem, već može direktno da se odrazi na privredu, saobraćaj, energetiku i životnu sredinu.

Teretni brodovi ne mogu da plove punim kapacitetom

Jedna od prvih posledica ekstremno niskog vodostaja jeste otežan rečni saobraćaj.

Teretni brodovi i barže u takvim uslovima ne mogu da budu potpuno natovareni, dok pojedine deonice mogu postati teško prohodne ili potpuno neprohodne.

To stvara dodatne probleme u transportu sirovina i robe, posebno uglja, nafte, žitarica i građevinskog materijala.

Produženi period niskog vodostaja zbog toga može da dovede i do velikih finansijskih gubitaka u transportnom sektoru.

Ribe i rečni ekosistem pod pritiskom

Poseban problem nastaje kada se reke približe biološkom minimumu.

U plitkoj vodi tokom visokih temperatura dolazi do bržeg zagrevanja, dok količina kiseonika opada.

Takvi uslovi direktno ugrožavaju riblji fond i druge organizme koji žive u rekama, a u najtežim slučajevima mogu povećati rizik od masovnog pomora ribe i dugotrajnog narušavanja rečnog ekosistema.

Problemi mogu da se preliju i na energetiku

Nizak vodostaj ima posledice i po proizvodnju električne energije.

Hidroelektrane pri smanjenom protoku imaju manje mogućnosti za proizvodnju struje, dok probleme mogu imati i termoelektrane i velika industrijska postrojenja koja rečnu vodu koriste za rashlađivanje sistema.

Što duže traje nepovoljna hidrološka situacija, veći je pritisak na infrastrukturu koja direktno zavisi od dovoljne količine vode.

Presušuju bunari, navodnjavanje sve teže

Pad nivoa velikih reka utiče i na podzemne vode.

U takvim uslovima može doći do presušivanja pojedinih bunara, dok pumpe koje se koriste za navodnjavanje mogu ostati bez dovoljne količine vode.

To dodatno komplikuje položaj poljoprivrednika u periodu suše i može negativno da utiče na prinose.

U pojedinim mestima veoma nizak nivo podzemnih voda mogao bi da stvori probleme i u radu crpnih stanica koje se koriste za snabdevanje stanovništva pijaćom vodom.

Potrebne obilnije padavine u slivu Dunava

Značajnije poboljšanje situacije moglo bi da usledi tek nakon obilnijeg kišnog perioda u slivu Dunava.

Dok se rečna korita ponovo ne popune, a protok ne stabilizuje, problemi za plovidbu, privredu, energetiku i životnu sredinu mogli bi da se nastave.

Izvor: Telegraf.rs / RHMZ