Od sedam koraka koliko je predvidela Reformska agenda za taj period, Evropska komisija je procenila da je Srbija ostvarila tri koraka, pa će umesto punog iznosa od 112 miliona Srbiji biti uplaćeno 57 miliona evra, ili oko 50 odsto.

Komisija je ocenila da Srbija u predviđenom roku nije sprovela korake vezane za izmenu medijskih zakona, reviziju biračkog spiska u skladu sa preporukama ODIHR-a, izbor novog saveta REM-a i druge.

Neke od ovih mera usvojene su naknadno i biće uključene u narednu evaluaciju.

Ocenjeno je da je Srbija sprovela korake u oblasti energetike i digitalizacije, usvajanjem mera za jačanje sigurnosti 5G mreže u skladu sa evropskim standardima, kao i da se Beograd uskladio sa viznom politikom EU, uvođenjem viznog režima za četiri zemlje.

Srbija je u junu prošle godine po automatizmu dobila "predfinansiranje" od oko 111 miliona evra, što je 7 odsto ukupnih sredstava izdvojenih za Srbiju.

Beograd kasni u povlačenju fondova koji se dobijaju na osnovu sprovođenja reformi


Po oceni Evropske komisije, Srbija je od predviđenih 18 reformskih koraka u 2024. i prvoj polovini 2025. godine sprovela 3 koraka. Na osnovu toga, od mogućih 269 miliona evra, Beogradu će biti isplaćeno 57 miliona, ili oko 21 odsto.

Ovaj iznos će verovatno biti uvećan kada bude završena procena reformi iz prve polovine 2025. godine. 

U istom periodu Albanija je sprovela 21 od mogućeg 41 koraka i povukla 44 odsto raspoloživih sredstava, Crna Gora je sprovela 12 od 25 koraka i iskoristila 38 odsto sredstava, dok je Severna Makedonija povukla 29 odsto sredstava, navodi se u internom dokumentu Evropske komisije o sprovođenju Plana rasta za Zapadni Balkan.

Dok su Crna Gora i Severna Makedonija prve isplate dobile u julu 2025, odluka za Srbiju doneta je tek početkom ove godine. U međuvremenu, Podgorici i Skoplju isplaćena je i druga tranša, a prvu uplatu iz plana rasta u oktobru je dobila i Albanija.

 U slučaju Srbije, Evropska komisija je kašnjenje svoje ocene pravdala potrebom da "dodatno razmotri sprovođenje reformi". Za reforme sprovedene u prvoj polovini 2025 godine, ta procena je i dalje u toku, iako je u slučaju drugih zemalja završena još u oktobru.

Prvo reforme, pa onda novac


Isplata sredstava iz Plana rasta funkcioniše po principu: prvo reforme, pa onda novac. Dva puta godišnje Evropska komisija na osnovu izveštaja zemalja regiona procenje da li su dogovorene mere sprovedene u predviđenom roku i na osnovu toga vrši isplate.

Pravila plana dozvoljavaju maksimalno kašnjenje od dve godine za primenu mera iz 2024. godine i godinu dana kašnjenja za reforme od 2025. do 2027. godine. Sredstva koja ne budu povučena u tom periodu mogla bi da budu trajno izgubljena ili preusmerena na druge zemlje.

Da bi povukla opredeljeni novac od ukupno milijardu i 588 miliona evra, Srbija će morati da sprovede 98 mera navedenih u Reformskoj agendi u četiri ključne oblasti: poslovno okruženje i razvoj privatnog sektora, zelena i digitalna tranzicija, ljudski kapital i vladavina prava.

Za 2025. godinu, Srbija bi teoretski mogla da povuče 428 miliona evra, od toga 122 miliona bespovratno. U 2026. je predviđeno 516 miliona evra, a u 2027. godini Srbija može da računa na 529 miliona iz plana rasta, navodi se u dokumentima reformske agende Srbije.

Među preduslovima za korišćenje fondova je poštovanje demokratskih mehanizama i princip vladavine prava.

U slučaju Beograda i Prištine, dodatni preduslov je i "konstruktivni angažman" u dijalogu o normalizaciji odnosa.