Nova politička bura podigla se nakon što je u Skupštinu Srbije predat predlog rezolucije o navodnim zločinima na Kosovu i Metohiji, a analitičari upozoravaju da se iza cele inicijative krije nastavak iste političke matrice koja je, kako tvrde, korišćena i tokom prošlogodišnjih pokušaja destabilizacije države kroz priču o Srebrenici.

Predlog rezolucije predali su Ahmedin Škrijelj, Minela Kalender i Šaip Kamberi, a sagovornici Kurira ocenjuju da nije reč o izolovanom političkom potezu, već o kontinuitetu pritisaka usmerenih ka Srbiji.

Kako navode, gotovo identičan obrazac viđen je i prošlog jula, kada su tokom blokaderskih protesta i najjačih udara na državne institucije pojedini opozicioni političari pokrenuli inicijative vezane za rezoluciju o Srebrenici i kažnjavanje negiranja genocida.

Politički analitičar Dejan Lisica smatra da novi predlog predstavlja nastavak, kako kaže, „brutalnih udara na državu“.

– U jeku tadašnjih blokada i pokušaja paralisanja institucija, gotovo identična postava kojoj su se tada pridružili i poslanici PSG zahtevala je osudu nepostojećeg genocida u Srebrenici. Ovakav kontinuitet jasno potvrđuje da je na delu sistematski rad na rušenju države – rekao je Lisica za Kurir.

„Isti akteri, isti cilj“

Sagovornici upozoravaju da trenutak u kojem je nova rezolucija podneta nije slučajan i da dolazi u atmosferi pojačanih političkih tenzija i novih pokušaja pritiska na državne institucije.

Prema rečima Dejana Lisice, deo opozicionih stranaka sada pokušava da se taktički distancira od najnovijih inicijativa zbog približavanja izbora.

– Očigledno je da blizina izbora diktira ovakvu kamuflažu. Politički kalkulanti dobro znaju da narod ne oprašta otvoreno blaćenje sopstvene države, pa sada pokušavaju da prikriju svoje pravo lice – ocenio je Lisica.

On tvrdi da građani sve jasnije prepoznaju, kako kaže, „antisrpski obrazac delovanja“.

– Antisrpsko ponašanje koje dolazi iz redova blokadera nije politički incident, već strateški potez usmeren protiv stabilnosti Srbije – dodao je.

„Centri obojene revolucije“

Istoričar Ognjen Karanović ocenjuje da iza ovakvih inicijativa stoji šira politička agenda.

– Blokadersko-opozicione snage, posebno one iz takozvanog proevropskog bloka, apsolutno su zatočnici antisrpske politike. To je njihova agenda i program koji realizuju, često po nalozima iz inostranstva – rekao je Karanović za Kurir.

On smatra da se kroz teme poput Srebrenice i Kosova i Metohije pokušava izvršiti dodatni politički i društveni pritisak na Srbiju.

– Centri obojene revolucije traže od svojih političkih filijala u Srbiji da potpuno ogole svoju politiku i pokažu pravo lice. To je suština svega ovoga – tvrdi Karanović.

Šta dalje sledi

Analitičari ocenjuju da će tema novih rezolucija dodatno podići političke tenzije u Srbiji u narednom periodu, posebno u kontekstu približavanja izbora i nastavka blokaderskih aktivnosti.

Istovremeno upozoravaju da bi nastavak ovakvih inicijativa mogao produbiti društvene podele i dodatno zaoštriti političku atmosferu.

S druge strane, predstavnici opozicije i organizacija koje podržavaju pomenute rezolucije tvrde da je reč o pitanjima suočavanja sa prošlošću i političke odgovornosti.

Ipak, u delu javnosti raste uverenje da se iza svega krije mnogo šira politička borba za destabilizaciju Srbije i pritisak na državne institucije.

(Kurir)