Nakon smrti Ratka Mladića u pritvorskoj jedinici u Ševeningenu, ponovo je u javnost dospela priča koju je njegov sin Darko svojevremeno ispričao govoreći o događajima iz rata u Bosni i Hercegovini.

Prema Darkovim rečima, njegov otac je tokom sukoba pomogao teško bolesnoj muslimanskoj devojčici iz Goražda, kojoj je hitno bila potrebna medicinska pomoć.

Devojčici je, kako je naveo, puklo slepo crevo, a njeno zdravstveno stanje bilo je kritično. Kada je Mladić saznao za slučaj, naredio je da se helikopter Vojske Republike Srpske spusti na stadion u Goraždu kako bi dete što pre bilo prebačeno na lečenje.

Helikopterom prebačena na Sokolac

Devojčica je prevezena u vojnu bolnicu na Sokolcu, gde je podvrgnuta komplikovanoj operaciji.

– Devojčica je tamo operisana i lekari su joj spasli život. Dugo se oporavljala jer je operacija bila komplikovana – ispričao je Darko Mladić.

Prema njegovim rečima, niko od Ratka Mladića nije tražio da angažuje helikopter, jer je prvobitna zamisao bila da dete bude prevezeno medicinskim vozilom. On je, međutim, odlučio da pošalje letelicu kako bi devojčica što pre stigla do bolnice.

Nakon operacije i oporavka trebalo je organizovati njen povratak porodici.

Darko Mladić: Tokom primopredaje otvorena vatra

Darko tvrdi da je upravo tada došlo do dramatičnog incidenta.

– Kada je devojčicu trebalo da vrate kući, na prvoj razmeni su otvorili vatru. Pokušali su da ubiju i to dete i oficira koji je došao da je dovede svojoj porodici – rekao je.

Prema njegovoj verziji događaja, devojčica je nakon oporavka jedno vreme provela u Glavnom štabu, dok nije dogovorena primopredaja na liniji razdvajanja.

Darko je tvrdio da je tokom prvog pokušaja predaje deteta otvorena vatra na nju i oficira koji ju je pratio.

– Nekom nije odgovaralo da smo mi izlečili to dete – rekao je Darko Mladić.

Ko je bio Ratko Mladić

Ratko Mladić rođen je 1943. godine u selu Božanovići kod Kalinovika. Vojnu akademiju završio je u Beogradu, a tokom oficirske karijere službovao je na više položaja u tadašnjoj JNA.

Tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije preuzeo je komandu nad Kninskim korpusom JNA, a u maju 1992. imenovan je za komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. Na toj funkciji ostao je do 1996. godine.

Uhapšen je u maju 2011. godine u Lazarevu kod Zrenjanina i potom izručen Haškom tribunalu. Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove pravosnažno ga je osudio na doživotni zatvor za genocid, zločine protiv čovečnosti i ratne zločine.