Poslednjih meseci i nedelja postali smo svedoci dramatičnih događaja u Latinskoj Americi i na Bliskom istoku. Ta dešavanja potiču iz pokušaja država zapadne manjine da sačuvaju ostatke svoje dominacije na međunarodnoj sceni korišćenjem grubih nasilnih metoda, ne obraćajući pažnju ni na kakve ranije potpisane i ratifikovane obaveze u međunarodnom pravu o civilizovanom odnosu svih država u skladu sa Poveljom UN, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov na sednici Upravnog odbora Fonda za podršku javnoj diplomatiji "A. M. Gorčakov".

Fond se bavi razvojem međunarodne humanitarne saradnje i jačanjem veza Ruske Federacije sa stranim partnerima.

Kako je istakao šef ruske države, godina je počela oružanim napadom SAD na Venecuelu, kada su desetine ljudi ubijene, a zakonski izabran predsednik Nikolas Maduro i njegova supruga su uhapšeni i odvedeni iz zemlje.

Dodao je da od kraja februara traje oštra vojna agresija SAD i Izraela protiv Irana.

"Situacija nosi rizik destabilizacije ne samo područja Persijskog zaliva, što se već dogodilo, i ne samo čitavog Bliskog istoka, što je u toku, već i svetske trgovine, energetske bezbednosti, međunarodnih transportnih i poslovnih komunikacija", ukazao je Lavrov.

Šef ruske diplomatije je napomenuo da Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) neadekvatno reaguje na pretnje po nuklearnu bezbednost koje predstavlja američko-izraelska agresija protiv Irana.

Govoreći o posledicama agresije SAD i Izraela protiv Irana, šef ruske diplomatije konstatovao je da "stradaju i druge države, države Saveta za saradnju Persijskog zaliva, odnosno arapske monarhije".

"Sa njima, kao i sa Islamskom Republikom Iran, imamo veoma dobre i dugogodišnje partnerske odnose. I, naravno, nije nam svejedno šta se dešava u odnosima između Irana i njegovih suseda", rekao je Lavrov.

Podsetio je na davnu rusku inicijativu za izradu koncepcije bezbednosti u regionu Persijskog zaliva, koja bi podrazumevala saradnju arapskih monarhija sa Iranom, uključujući mere vojne transparentnosti i mere izgradnje poverenja.

Prema rečima Lavrova, ovi "u suštini jednostavni i već provereni koraci u različitim delovima sveta" mogli bi da doprinesu smirivanju i stabilizaciji ovog izuzetno važnog regiona.

Napomenuo je da je Rusija spremna da se uključi u posredničke napore oko Irana i svoje procene prenosi Teheranu.

"I mi smo spremni da se uključimo u posredničke napore. Trenutno o svim tim pitanjima razgovaramo i, naravno, prenosimo naše procene i razvoj naših stavova i Iranu i državama članicama Saveta za saradnju zemalja Persijskog zaliva", poručio je Lavrov.

Prema njegovim rečima, Rusija je uverena da "upravo takav put – put pregovora, put ujedinjavanja i usaglašavanja ravnoteže interesa – odgovara interesima" Bliskog istoka.

"Sigurni smo da upravo takav put, put pregovora, put ujedinjavanja i usaglašavanja ravnoteže interesa, odgovara interesima čitavog ovog regiona sveta (Bliskog istoka), jednog od najvažnijih regiona u svetu, a ne pokušaji da se silom neka država, tim pre Islamska Republika Iran, primora da sledi diktat iz inostranstva", podvukao je ministar spoljnih poslova Rusije.

Napomenuo je da je sličnu inicijativu nedavno i iznela Kina, a i turske kolege su spremne da se uključe u posredničke napore.

Takođe, napomenuo je da je Rusija zabrinuta zbog eskalacije oko Kube, solidarna je sa rukovodstvom te zemlje i nastaviće da pruža pomoć i podršku Kubi, uključujući i humanitarnu.

"Ozbiljnu zabrinutost izaziva eskalacija oko Kube, na koju se pojačava spoljni pritisak. Potvrđujemo našu solidarnost sa kubanskim prijateljima u njihovom pravu na suvereni put razvoja. Nastavićemo da pružamo pomoć i podršku, uključujući materijalnu i humanitarnu", rekao je Lavrov.

Skrenuo je pažnju na to da zapadna manjina nastavlja da ulaže politički i ekonomski kapital u suprotstavljanje Rusiji, koristeći kijevski režim u te svrhe.

"Zapadna manjina, tačnije elite zapadnih zemalja, nastavljaju da ulažu i politički i ekonomski kapital koji im je preostao u suprotstavljanje našoj zemlji, koristeći za to vojnu infrastrukturu i ljudske resurse kijevskog neonacističkog režima", poručio je ministar spoljnih poslova Rusije.

Kako je primetio šef ruske diplomatije, nekoliko stručnjaka u oblasti međunarodnih odnosa već je počelo da kvalifikuje aktuelne svetske sukobe kao treći svetski rat.

"U celini, naravno, brzo širenje prostora konflikata uz uključivanje sve većeg broja zemalja i čitavih regiona, što se upravo dogodilo u protekloj godini, svakako izaziva ozbiljnu zabrinutost. Primetili smo da su neki stručnjaci, uključujući i one u Rusiji koji se bave istorijom međunarodnih odnosa, već počeli da ovo što se dešava opisuju i kvalifikuju kao treći svetski rat", istakao je.

Lavrov je poručio da prioriteti spoljne politike Rusije ostaju nepromenjeni i usmereni su na obezbeđivanje nacionalne bezbednosti.

"U ovako turbulentnoj situaciji prioriteti naše spoljne politike ostaju nepromenjeni. Ne mislim da mogu biti podložni bilo kakvim konjunkturnim uticajima. Oni su usmereni na obezbeđivanje nacionalne sigurnosti, stvaranje povoljnih spoljnih uslova za unutrašnji razvoj zemlje i za poboljšanje kvaliteta života naših građana", objasnio je on.

Lavrov je naglasio da se Rusija zalaže za to da se konflikti rešavaju otklanjanjem njihovih osnovnih uzroka, a inicijative koje ignorišu taj princip ne mogu dovesti do trajnog rešenja.

"Naravno, zadržavamo svoje pozicije u Ujedinjenim nacijama i nastojimo da doprinesemo okupljanju zdravih snaga u interesu jačanja mira i bezbednosti, kao i rešavanja konflikata kroz otklanjanje njihovih prvobitnih uzroka i postizanje ravnoteže interesa", rekao je on.

Dodao je da svi napori i sve inicijative koje ignorišu uzroke konflikata ne mogu dovesti do stabilnog i dugoročnog rešenja, već samo odlažu novo zaoštravanje situacije.

"To se odnosi, između ostalog, i na dešavanja na palestinskim teritorijama, oko Pojasa Gaze i na Zapadnoj obali reke Jordan", istakao je šef ruske diplomatije.

Kako je napomenuo, Rusija će se, zajedno sa svojim arapskim partnerima, truditi da osigura pravdu u rešavanju palestinskog pitanja.

"Pogrešno je što ova pitanja – možda najstarije, palestinsko-izraelski sukob, za koji se činilo da ga je Generalna skupština rešila još 1948. godine – sada odlaze u drugi plan i udaljavaju se daleko od onih principa koji su bili osnova odluke Generalne skupštine o rešavanju palestinskog pitanja. To je nepravedno i mi ćemo se, zajedno sa našim arapskim i muslimanskim prijateljima, truditi da se izborimo za pravdu u potpunom skladu sa odlukama Generalne skupštine UN i Saveta bezbednosti", istakao je on.