Rusija se suočava sa sve većim unutrašnjim pritiskom zbog svojih neuspeha na bojnom polju u Ukrajini i ekonomskih teškoća, rekao je Kaupo Rosin, šef estonske Spoljne obaveštajne službe, za Kijev Independent 16. maja.

„Vreme nije na Putinovoj strani“, rekao je Rosin.

Više od četiri godine nakon početka sukoba u Ukrajini Kremlj se suočava sa rastućim nezadovoljstvom javnosti zbog nepopularnih ograničenja interneta, povećanja poreza i stalne inflacije. Ruski napredak je takođe izgubio zamah, dok su ukrajinski napadi dronova dugog dometa postali sve efikasniji; poslednji je pogodio Moskovsku oblast tokom vikenda, navodi se u članku.

„Rusija ne postiže nikakve stvarne uspehe na bojnom polju, uprkos izuzetno visokoj ceni koju plaća“, rekao je šef obaveštajne službe članice NATO-a od 1,3 miliona ljudi koja deli granicu sa Rusijom.

Estonci proučavaju Rusiju egzistencijalno, gotovo opsesivno, još od raspada Sovjetskog Saveza. Za njih to nije apstraktna geopolitička tema, već navodno pitanje nacionalnog opstanka. Zato njihove obaveštajne službe imaju gotovo kultni status u Evropi. Njihovi godišnji javni izveštaji o ruskim operacijama, infiltraciji, propagandi i špijunaži često se smatraju jednim od najboljih otvorenih analiza u NATO-u. Oni su veoma direktni, bez diplomatskog omotača. Nije slučajno što se NATO-ov Centar izvrsnosti za sajber odbranu nalazi u Talinu, glavnom gradu Estonije, navodi se u članku.

„Vidimo da se ekonomski i finansijski problemi zapravo gomilaju, uprkos trenutno visokim cenama nafte“, kaže on.

Rosin je, međutim, upozorio da situacija još nije toliko ozbiljna da bi Putin odustao od svojih zahteva u Ukrajini i pristao na "pravedno rešenje".

„Ali videćemo šta će doneti druga polovina godine. Neće biti lakše za Putina“, rekao je za Kijevski independent, dodajući da se Zapad i Ukrajina kreću u „dobrom pravcu“.

Interesovanje za mirovne pregovore i "zamka"

Kremlj je nedavno signalizirao interesovanje za oživljavanje mirovnih pregovora koje posreduju SAD.

Rosin kaže da ne veruje da je Rusija trenutno istinski zainteresovana za mirovne pregovore. Niti veruje da bi odricanje Ukrajine od Donbasa dovelo do trajnog rešenja.

„Rusija bi verovatno tada iznela nove zahteve i vratila pregovore na početak“, rekao je. „Ne bih upao u tu zamku.“

Prema Rosinu, Putinov krajnji cilj ostaje "osvajanje Ukrajine i uništenje evropske bezbednosne arhitekture".

Rosin takođe ne vidi značajnu promenu u načinu na koji Kremlj gleda na Sjedinjene Države, uprkos očiglednom otopljenju odnosa od povratka Donalda Trampa u Belu kuću prošle godine.

Navodno, od početka 2025. godine, Moskva pokušava da pridobije Trampovu administraciju ekonomski i diplomatski, nudeći navodno unosne poslovne dogovore, dodaje se u članku.

„Rusi veruju da mogu nadmudriti Zapad“, rekao je šef estonske obaveštajne službe. „Strateški, glavni neprijatelj Rusije su i dalje Sjedinjene Države.“

"Rusima nedostaje snage da napadnu Baltik"

Rat u Ukrajini je takođe pojačao strahove da bi sukob mogao da se proširi na baltički region.

Ove strahove je dodatno pogoršao raskol između Sjedinjenih Država i njihovih evropskih saveznika u NATO-u. Tramp je čak pretio da će se povući iz saveza zbog trenja izazvanog ratom sa Iranom.

Prema Rosinu, ruska vojska je trenutno u potpunosti angažovana u Ukrajini i nema dovoljno raspoloživih snaga da napadne Estoniju.

Istovremeno, šef estonske obaveštajne službe upozorava da Zapad ne sme sebi dozvoliti da postane "samozadovoljan pred ruskom pretnjom".

„Ne mislim da imamo luksuz da verujemo da imamo još mnogo godina pred sobom“, rekao je Rosin. „Moramo sada da radimo svoj posao.“

Najnovje vesti sa fronta u Ukrajini možete pratiti u našem blogu uživo.

BONUS VIDEO

1