Lideri G7, koji su već opterećeni američkim carinama i sporovima oko NATO-a i Grenlanda, javno su kritikovali Trampovu odluku da ih ne konsultuje pre nego što su SAD i Izrael krajem februara pokrenuli rat protiv Irana. Istovremeno su upozoravali na moguće ekonomske posledice tog sukoba.

Sjedinjene Države i Iran su tokom vikenda objavili da su postigli sporazum o prekidu borbi i ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, što je izazvalo talas optimizma na svetskim tržištima.

Međutim, posledice rata na globalnu ekonomiju već su vidljive. Cene energenata naglo su porasle, inflatorni pritisci su ponovo ojačali, a pojavila se zabrinutost zbog moguće velike krize u snabdevanju hranom u zemljama u razvoju. Centralne banke su pooštrile monetarnu politiku, pa su Evropska centralna banka i Banka Japana tokom protekle nedelje podigle kamatne stope kako bi sprečile još veći rast inflacije, piše Rojters.

Britanski premijer Kir Starmer izjavio je da mu je „dosta“ uticaja sukoba na račune za energiju, dok je italijanska premijerka Đorđa Meloni upozorila na ekonomske i društvene posledice rata. Rast cena negativno je uticao i na popularnost Starmera, nemačkog kancelara Fridriha Merca i francuskog predsednika Emanuela Makrona.

Ipak, lideri su uglavnom sklonili po strani raspravu o ekonomskim posledicama rata tokom ovogodišnjeg samita G7, jer žele da izbegnu sukob sa Trampom, čija im je saradnja potrebna po pitanjima Ukrajine, NATO-a i trgovine.

Analitičari smatraju da zbog toga G7 – grupa nastala nakon naftne krize 1973. godine kako bi pomagala u upravljanju ekonomskim krizama – sada izbegava da se suoči sa najvećim ekonomskim izazovom današnjice, čime rizikuje da izgubi na značaju.

„Američka politika šteti globalnoj ekonomskoj aktivnosti“, rekao je Marselo Estevao, glavni ekonomista Instituta za međunarodne finansije.

„Imate zemlju sa najvećom ekonomijom na svetu koja podriva ono što je mogla biti agenda G7 zasnovana na saradnji“, rekao je on i dodao da lideri moraju da očuvaju značaj G7 u trenutku kada ekonomije tržišta u razvoju, koje nisu deo grupe, čine sve veći deo svetske privrede.

Agenda bez sukoba?

Francuska, koja ove godine predsedava G7 i želi da izbegne nesuglasice, unapred je odbacila ideju izdavanja zajedničkog završnog saopštenja. Umesto toga fokusirala se na deklaracije o užim temama kao što su globalne neravnoteže, lanci snabdevanja kritičnim mineralima i prelazak sa klasične razvojne pomoći na programe zasnovane na investicijama.

Verovatnoća otvorenog sukoba dodatno je smanjena nakon privremenog sporazuma koji su američki i iranski zvaničnici postigli neposredno pre Trampovog odlaska u Francusku.

Ekonomisti ocenjuju da je sporazum dobra vest za svetsku ekonomiju, ali upozoravaju na velike rizike ukoliko propadne i sukob se ponovo rasplamsa. Oni dodaju da će biti potrebni meseci, a možda i duže, da se trgovinski tokovi vrate u normalu. Stručnjaci za energetiku i pomorski saobraćaj procenjuju da bi moglo proći čak godinu dana pre nego što se tržište brodskog goriva potpuno stabilizuje.

Direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Kristalina Georgieva, koja učestvuje na samitu G7 u Francuskoj, iznela je optimističniji stav u blog objavi od ponedeljka, ublaživši upozorenja koja je davala pre dva meseca. Prema njenim rečima, svetska ekonomija za sada pokazuje otpornost i nema jasnih znakova globalnog usporavanja, uprkos značajnim regionalnim posledicama.

MMF, čiji je najveći akcionar SAD, objaviće ažurirane globalne prognoze 8. jula. Georgijevina objava, koja je usledila nekoliko dana nakon pesimističnije procene Svetske banke, nagoveštava da bi MMF mogao usvojiti najpovoljniji od tri razmatrana scenarija. Taj scenario pretpostavlja kratkotrajan rat sa Iranom i predviđa rast globalne ekonomije od 3,1% u 2026. godini, u odnosu na 3,4% u 2025. Najgori scenario predviđa pad rasta na svega 2%, uz inflaciju od 5,8%.

Američki zvaničnici ističu da su cene nafte već pale sa najviših nivoa i da su SAD, kao izvoznik energenata, bile zaštićene od još većih cenovnih šokova. Oni smatraju da će se negativni efekti rata na svetsku ekonomiju brzo ublažiti nakon ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza. Prema izvorima upoznatim sa stavovima Trampove administracije, Vašington veruje da će čak i Evropa, koja zavisi od uvoza energenata, izbeći ozbiljne nestašice goriva.

Sumnje u značaj G7

G7, čije članice čine najveće evropske ekonomije zajedno sa SAD, Kanadom i Japanom, suočava se sa sve češćim pitanjima o svojoj relevantnosti dok zemlje u razvoju poput India, Brazil i China postaju sve značajnije u svetskoj ekonomiji.

Prema podacima Center for Strategic and International Studies, G7 danas učestvuje sa 44,1% u globalnom BDP-u, dok je u vreme osnivanja taj udeo iznosio 60,5%.

Ipak, učesnici smatraju da grupa i dalje ima važnu ulogu u kriznim situacijama, poput globalne finansijske krize 2008–2009. godine.

„G7 je oduvek bio sposoban da, kada je potrebno, donese odluke koje i dalje utiču na polovinu svetske ekonomije“, rekao je Martin Milejzen, bivši direktor za strategiju MMF-a i učesnik više prethodnih samita.

Prema njegovim rečima, evropski lideri će biti oprezni tokom zvaničnih i pažljivo pripremljenih sastanaka, ali su moguća iznenađenja tokom bilateralnih razgovora i neformalnih večera.

Erik LeKompt, izvršni direktor organizacije Jubilee USA Network, smatra da su ekonomska pitanja i dalje prioritet uprkos mirovnom sporazumu i padu cena goriva.

„Ekonomija je u dubokoj krizi i ne morate živeti u zemlji u razvoju da biste to primetili. Dovoljno je da odete u prodavnicu i osetite to na sopstvenoj koži“, rekao je on.