Mogućnost da Rusija počne da odgovara na zaplenu svojih trgovačkih brodova istim merama prema evropskim plovilima dobila je novu težinu nakon izjave ruskog predsednika Vladimira Putina tokom završne faze vežbi Pacifičke flote.

Putin je 12. avgusta poručio da bi Rusija, ukoliko zapadne države počnu da zaplenjuju ruske trgovačke brodove, mogla da odgovori po principu reciprociteta i to u bilo kom delu svetskog okeana, uključujući Pacifik.

Ruski predsednik svoju poruku povezao je sa nedavnim odlukama Evropske unije i pokušajima pojedinih zemalja da ograniče kretanje brodova ruskih ekonomskih operatera.

Prema njegovim rečima, takvi potezi predstavljaju kršenje međunarodnog pomorskog prava.

– Želim da skrenem pažnju na odluke Evropske unije koje su nedavno donete. Vidimo da vlasti pojedinih zemalja, kršeći međunarodno pomorsko pravo, pokušavaju da ograniče kretanje brodova naših ekonomskih operatera. A nedavno su došli i na ideju o mogućnosti zaplene naših brodova i prodaje imovine koja nam je oduzeta – rekao je Putin.

Putin: Odgovorićemo istom merom

Putin je mogućnost zaplene ruskih brodova i njihove imovine nazvao „piratstvom i razbojništvom“, upozoravajući da će Moskva odgovoriti ukoliko takva praksa zaista počne.

Ključni deo njegove poruke odnosi se na mesto mogućeg ruskog odgovora.

Rusija, prema Putinovim rečima, ne bi morala da reaguje u istoj akvatoriji u kojoj je prethodno zaplenjen njen trgovački brod. Recipročne mere mogle bi da budu preduzete na drugom mestu, uključujući i područje Tihog okeana.

Time je ruski predsednik mogući odgovor Moskve proširio praktično na čitav svetski okean.

„Odluka je doneta, mogućnosti su izračunate“

Politikolog Aleksandar Nosovič ocenio je da Putinova izjava pokazuje da je ruska strana već analizirala svoje mogućnosti, snage kojima raspolaže i potencijalne rizike.

Prema njegovom mišljenju, Putin ovakve poruke ne šalje bez prethodne procene mogućih posledica.

– Ako su sa takvog nivoa iz Rusije izgovorene takve reči, to znači da su mogućnosti, snage i rizici izračunati, odluka doneta i planovi specijalnih operacija već razrađeni – rekao je Nosovič.

On smatra da će sada biti ključno kako će Evropska unija protumačiti upozorenje iz Moskve i da li će mogućnost recipročnih mera shvatiti ozbiljno.

Hoće li Moskva sa upozorenja preći na dela?

Nosovič politiku zaplene brodova povezanu sa sankcijama naziva „sankcionim korsarstvom“ i ocenjuje da bi Rusija, ukoliko upozorenja ne budu dovoljna, mogla da odgovori konkretnim potezima.

– Sada će biti važan test da li je EU sposobna da shvati Putinovo obećanje ili se ruska odlučnost da okonča sankciono korsarstvo može preneti samo praktičnim delovanjem – naveo je Nosovič.

Prema njegovoj proceni, ukoliko bi zaplene ruskih plovila zaista počele, pitanje recipročnog postupanja prema evropskim brodovima za Moskvu bi moglo da postane pitanje strateške bezbednosti.

Nosovič smatra da bi izostanak reakcije uticao i na to koliko će se buduća ruska upozorenja ozbiljno shvatati.

Poruka poslata sa Pacifika

Putin je upozorenje izneo 12. avgusta tokom završne faze vežbi ruske Pacifičke flote.

Upravo činjenica da je govorio o mogućem odgovoru bilo gde u svetskom okeanu značajno proširuje razmere njegovog upozorenja.

Moskva je tako stavila do znanja da, ukoliko dođe do zaplene ruskih trgovačkih brodova ili njihove imovine, eventualni odgovor ne mora da bude vezan za mesto na kojem se incident dogodio.

Izvor: RIA Novosti