Vlada Nemačke, na čelu sa kancelarom Fridrihom Mercom, razmatra ublažavanje pravila o radu nedeljom kako bi podstakla potrošnju i pomogla privredi koja već godinama stagnira, piše Wall Street Journal.

Vlada Nemačke, na čelu sa kancelarom Fridrihom Mercom, razmatra ublažavanje pravila o radu nedeljom kako bi podstakla potrošnju i pomogla privredi koja već godinama stagnira, piše Wall Street Journal.

Plan šireg otvaranja prodavnica suočava se sa ustavnom zaštitom nedelje kao dana odmora, ali i protivljenjem sindikata.

Ustavna zaštita nedelje datira iz 1919. godine, dok je zakonom iz 1956. nedelja definisana kao dan odmora i "duhovnog uzdizanja". Taj status i danas predstavlja glavnu prepreku svakoj ozbiljnijoj reformi, jer bi njegova promena verovatno zahtevala izmene ustavnog okvira, a ne samo zakona.

Raspravu je pokrenuo nacrt nemačkog Ministarstva rada od 1. jula 2026. godine, prema kojem bi pekare i poslastičarnice od 1. januara 2027. nedeljom mogle da rade do osam sati, a biblioteke do šest.

Trgovinsko udruženje Nemačke (HDE) smatra da je taj korak nedovoljan. Njegov generalni direktor Stefan Gent rekao je za Bild da se zalažu za otvaranje prodavnica kako bi gradski centri ostali "atraktivni i živi", uz cilj da se na nacionalnom nivou omogući rad prodavnica deset do 12 nedelja godišnje.

Nils Buš-Petersen, direktor Trgovinskog udruženja Berlin-Brandenburg, otišao je korak dalje i poručio da je vreme da se odluka o radu nedeljom prepusti "trgovcima i kupcima". Kako je primetio, svako ko u Nemačkoj nedeljom proda košulju tehnički krši zakon, što je, prema njegovim rečima, "potpuna glupost" u eri interneta.

Korist ili ne?

Ekonomisti su podeljeni kada je reč o koristima takve promene. Kai Hudec iz Instituta za istraživanje trgovine (IFH) ističe da je nedelja već najprometniji dan u nedelji za većinu internet prodavnica, što ukazuje na to da bi fizičke prodavnice mogle da iskoriste sličan potencijal.

Institut IFO zaključio je u svojoj analizi da ne postoji čvrsto ekonomsko opravdanje za ograničavanje radnog vremena i da bi liberalizacija pozitivno uticala na privredu. Institut predlaže potpuno ukidanje ograničenja radnim danima i prepuštanje odluke o radu nedeljom lokalnim vlastima.

Međutim, profesor Mihael Oberfihtner, koji se bavi istraživanjem tržišta rada, upozorava da bi prodavnice u ruralnim područjima mogle da imaju problema da pronađu dovoljno zaposlenih za nedeljne smene, dok bi otvaranje prodavnica dodatnog dana vlasnicima donelo i veće troškove energije i rada.

Prema procenama iz trgovinskog sektora, klasična maloprodaja godišnje gubi oko 2,5 milijardi evra prometa u korist internet platformi, a procenjuje se da je zbog toga u sektoru već izgubljeno oko 40.000 radnih mesta.

Sindikat Verdi kategorički odbija liberalizaciju. Silke Cimer, članica uprave sindikata zadužena za trgovinu, rekla je da je slobodna nedelja za zaposlene u maloprodaji jedini predvidljiv slobodan dan u nedelji koji mogu da provedu sa porodicom i prijateljima ili da ga posvete volontiranju i da tako mora i da ostane.

Verdi je najavio da će, ukoliko bude potrebno, pravo na slobodnu nedelju braniti pred Saveznim ustavnim sudom.