Otvorene pretnje iz Kremlja i diplomatske poruke upućene Zapadu poslednjih dana postale su sve oštrije. Rusija je, prema navodima nemačkog lista, prebacila raketnu fregatu „Admiral Kasatonov“ u Baltičko more, dok su istovremeno iz Moskve stigla upozorenja Velikoj Britaniji i Nemačkoj.

Potezi dolaze u trenutku kada se vlast Vladimira Putina suočava sa pritiskom na više frontova — od rata u Ukrajini, preko udara na energetsku infrastrukturu, do nezadovoljstva koje se ne vidi na državnoj televiziji.

Ratni brod u Baltiku posle Putinovih pretnji

Ruska mornarica je u Baltičko more poslala fregatu „Admiral Kasatonov“, jedan od savremenijih brodova u svom sastavu. Brod je opremljen sistemima koji mogu da koriste visokoprecizno naoružanje, uključujući rakete „cirkon“.

Premeštanje fregate usledilo je nedugo nakon što je Vladimir Putin poručio da bi Rusija mogla da primeni „sliku u ogledalu“ prema zapadnim trgovačkim brodovima ukoliko evropske zemlje nastave sa kontrolama plovila koja Moskva koristi za izvoz nafte.

U fokusu su tankeri takozvane flote iz senke, preko kojih Rusija pokušava da zaobiđe ograničenja uvedena na cenu nafte. Kremlj je već upozorio da bi nove kontrole ruskih brodova mogle da dobiju ozbiljan odgovor.

Pretnje Londonu i Berlinu

Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov poručio je da će Moskva, prema navodima Welta, dodatno pooštriti metode kojima pokušava da uništi naoružanje i opremu koju Zapad šalje Ukrajini.

Istovremeno, ruska ambasada u Velikoj Britaniji upozorila je London na posledice zbog izveštaja da ukrajinske snage koriste britanske dronove za udare duboko na ruskoj teritoriji.

U tekstu se podseća i na navodni pokušaj napada dronom na ukrajinski transportni avion na aerodromu Hale-Lajpcig. Organizatori tog plana, prema dostupnim tvrdnjama, traže se u Rusiji, ali zvanična potvrda o odgovornosti Moskve nije navedena.

Putin gradi sliku normalne Rusije

Welt ocenjuje da Putin pokušava da pred izbore održi sliku stabilnosti i svakodnevnog života. Zato se pojavljuje u gradovima na istoku zemlje, igra fudbal sa decom i razgovara sa lokalnim stanovništvom, dok državna propaganda šalje poruku da je Rusija bezbedna uprkos ratu.

Međutim, iza te slike stoje problemi koji sve teže mogu da se sakriju. Rat u Ukrajini ulazi u novu godinu, front je iscrpljen, a ukrajinski napadi dronovima postali su ozbiljan bezbednosni izazov za rusku pozadinu.

Poseban problem predstavljaju udari na rafinerije. Prema navodima nemačkog lista, oni su doprineli krizi sa gorivom, pa su se u nekim delovima zemlje pojavila ograničenja pri kupovini benzina i dizela.

Nestašice, blokade interneta i strah od mobilizacije

Državni list „Izvestija“, kako se navodi, izvestio je da je manje od trećine benzinskih stanica u Rusiji dovoljno snabdeveno gorivom. Čak su i pojedine stanice u Moskvi navodno morale da uvedu ograničenja prodaje.

Istovremeno, sve više građana ponovo se oslanja na gotovinu. Zbog povremenih blokada interneta, mnogi ne mogu redovno da obavljaju bezgotovinska plaćanja, a među ljudima rastu strah i glasine da bi država mogla da posegne za privatnim depozitima kako bi finansirala ratne troškove.

Dodatnu nervozu izaziva mogućnost nove mobilizacije. Prema navodima iz teksta, Rusijom kruže priče da se za vojsku prijavljuju sve stariji i lošijeg zdravstvenog stanja, dok deo mlađih muškaraca pokušava da napusti zemlju. Kao jedna od pravaca izlaska ponovo se pominje granica sa Gruzijom.

Kritičari nestaju iz javnosti

Pritisak ne staje na ekonomiji i bezbednosti. Welt navodi da Kremlj pojačava obračun sa svakim ko javno dovede u pitanje rat ili državnu politiku.

Kao primer se navodi Andrej Klepač, dugogodišnji glavni ekonomista državne razvojne banke VEB.RF, koji je ostao bez funkcije nakon što je javno upozorio da Rusija ne može beskonačno da vodi rat iscrpljivanja protiv Ukrajine.

Klepač je tada poručio da su ruski rashodi sve veći, kao i da zemlja gubi ekonomsku i tehnološku trku sa najvećim svetskim silama.

Još teže je prošao opozicionar Lev Šlosberg iz stranke Jabloko, koji je, prema analizi Welta, osuđen na zatvorsku kaznu zbog optužbi za diskreditovanje ruske vojske i širenje lažnih informacija. Njegova stranka je potom ostala bez mogućnosti da učestvuje na izborima.

Spoljašnja snaga, unutrašnja nervoza

Nemački list zaključuje da ratni brodovi, pretnje Zapadu i oštrija retorika nisu samo pokazivanje sile. Prema toj oceni, oni su i pokušaj Kremlja da kontroliše atmosferu u zemlji u trenutku kada rat, ekonomija i strah od novih regrutacija stvaraju sve veći pritisak.

Putin zato, dok spolja podiže tenzije, iznutra steže kontrolu. A upravo taj spoj pretnji prema Zapadu i obračuna sa nezadovoljnima mogao bi da pokaže koliko je situacija u Rusiji postala ozbiljna.

Izvor: Telegraf.rs, Welt