Skupština je zaključak usvojila na jučerašnjoj sednici na predlog odbornika DPS-a Dejana Stojadinovića, nakon rasprave koja je održana o Informaciji o formalno-pravnom statusu poluostrva Prevlaka povodom razgraničenja između Crne Gore i Hrvatske, a koja je u dnevni red novskog parlamenta uvrštena na inicijativu Saveta NVO Boke kotorske koga, između ostalih, čine organizacije Miholjski zbor, Obilić, Karađorđe, PMF Ostrog, Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918, njihovih potomaka i poštovalaca iz Grblja, Udruženje ratova od 1990. godine Crne Gore i Boke, te Organizacije borac Narodnooslobodilačkog rata iz Herceg Novog, Kotora i Tivta.

Potpredsednica SO Herceg Novi Dragana Stanišić na početku je rasprave, u ime predlagača, saopštila da pitanje statusa Prevlake za opštinu Herceg Novi nije samo pravno i bilateralno, već da je to, kako je rekla, tema od vitalnog značaja za stabilnost svakodnevni život i ekonomski razvoj grada.

"Evropski put ne sme i ne može značiti zapostavljanje vitalnih lokalnih i državnih interesa. Za Herceg Novi pitanje poluostrva Prevlaka i razgraničenje na moru nije samo tehničko i diplomatsko, već pitanje od suštinskog, privrednog, bezbednosnog i istorijskog značaja za našu opštinu", kazala je Stanišić.

Dodala je da privremeni režim iz 2002. godine donio određenu vrstu stabilnosti, ali i opštinu Herceg Novi ostavio u stanju pravne i ekonomske neizvesnosti. Zbog nerešenog statusa Prevlake blokirani su ogromni turistički i privredni potencijali ulaza u Bokokotorski zaliv. Naš akvatorijum, naši ribari i naša turistička privreda trpe zbog decenijskog statusa kvo", istakla je Stanišić.

U ime većine u Herceg Novom, Stanišić je vlastima u Podgorici i Zagrebu, kao i EU, poručila da zahtevaju pravedno, trajno i održivo rešenje koje će uvažiti istorijske, geografske i pravne argumente koji idu u korist Crne Gore, Boke kotorske i Herceg Novog.

"Evropski duh nas uči dijalogu i kompromisu, a dobar komšija se prepoznaje po poštovanju tuđeg i jasnim granicama koje nas spajaju, a ne razdvajaju. Ulazak Crne Gore u EU ne sme biti opterećen otvorenim bilateralnim pitanjima koja se guraju pod tepih. Predlažemo da se u proces pregovora o konačnom razgraničenju, kroz mehanizme konsultacija, aktivno uključi i lokalna zajednica, kako bi se uobličila zajednička pregovaračka platforma koja štiti interese stanovništva. Mi najbolje znamo kako svaka odluka, doneta za pregovaračkim stolom, utiče na svakodnevni život naših ljudi na Njivicama, u Igalu i duž čitave hercegnovske rivijere. Naš cilj je jasan. Želimo Herceg Novi u EU, ali sa jasno definisanim međusobnim obavezama i zaštićenim državnim i lokalnim interesima. Želimo da Prevlaka, umesto simbola sporenja, postane tačka spajanja, zona saradnje i ekološki održivog razvoja na dobrobit građana sa obe strane granice. Nastavićemo da budemo konstruktivan partner u svim procesima, ali i nepokolebljiv čuvar dostojanstva i teritorijalnog integriteta našeg grada i naše države", zaključila je Stanišić.

Profesor Drago Šerović je, kao predstavnik Saveta NVO Matica Boke, na kraju pojasnio da je jučerašnja sednica novskog parlamenta peta koja se od 2002. godine, bavila temom Prevlake što, kako je ocenio, predstavlja kontinuitet delovanja u opštini Herceg Novi, prenosi podgorička Pobjeda.

On je podsetio na hronologiju događaja koji su prethodili sklapanju Protokola o privremenom režimu koji, kako je rekao, nije prejudicirao razgraničenje ni na kopnu ni na moru, a nakon koga je na Prevlaci podignuta zastava Hrvatske.

"Taj Protokol je i danas na snazi, a to znači da rešenje ni na kopnu ni na moru nije konačno. Sve je otvoreno. Nažalost, od najviših organa Republike Hrvatske sada čujemo da je razgraničenje na kopnu završeno i da je još preostalo na moru, što je apsolutno netačno",zaključio je Šerović.