Iako je sličan predlog zakona 7. avgusta dobio podršku američkog Senata, inicijativa je u Predstavničkom domu naišla na prepreke. Prema pisanju „Politika“, protivljenju demokrata pridružio se i nedostatak entuzijazma među republikancima, dok republikansko rukovodstvo predlog nije uvrstilo među zakone o kojima bi trebalo da se glasa ove nedelje.

Sankcije i do 100 odsto carina

Predlog zakona predviđa nove restriktivne mere protiv visokih ruskih političkih i vojnih zvaničnika, kao i protiv ruskih državnih kompanija.

Posebno kontroverzan deo odnosi se na sekundarne sankcije protiv zemalja koje nastavljaju da posluju sa Moskvom.

Prema predlogu, Vašington bi mogao da uvede carine od čak 100 odsto na robu iz zemalja koje su među najvećim kupcima ruske nafte i gasa.

To bi potencijalno otvorilo novi front ekonomskog pritiska na Rusiju, ali i izazvalo ozbiljne posledice po države koje održavaju trgovinske odnose sa Moskvom.

Senat podržao, Predstavnički dom koči

Grupa američkih zakonodavaca predstavila je predlog u Predstavničkom domu tokom avgusta, dok je slična inicijativa već prošla Senat.

Međutim, upravo u Predstavničkom domu pojavile su se ozbiljne političke prepreke. Pored protivljenja demokrata, deo republikanaca nije pokazao spremnost da podrži zakon u sadašnjem obliku.

Jedan od razloga za zabrinutost odnosi se na odredbe kojima bi se značajno proširila ovlašćenja predsednika SAD Donalda Trampa u pogledu uvođenja uvoznih tarifa.

Novi pritisak na Moskvu – ali i na Trampa

Predlog zakona tako ne bi predstavljao samo novo zaoštravanje američke politike prema Rusiji, već bi mogao da promeni i odnos ovlašćenja između Kongresa i Bele kuće kada je reč o trgovinskoj politici.

Zbog toga se u ovom trenutku neizvesnošću ne suočava samo Moskva, već i sam Vašington – dok Predstavnički dom tek treba da odluči da li će jednu od najstrožih inicijativa protiv Rusije staviti na dnevni red.