Prema njegovim rečima, NATO pritom ne koristi ni kanale komunikacije u hitnim situacijama preko ruske ambasade u Belgiji.

Nemačka je optužila Rusiju za umešanost u incident sa dronom na aerodromu u Lajpcigu, dok je Rumunija u maju Moskvu okrivila za obaranje drona u gradu Galacu.

Ruski stručnjaci ocenjuju da NATO saveznici izbegavaju zajedničku istragu sa Moskvom jer bi ona, kako tvrde, mogla da dovede do otkrivanja ukrajinskog traga.

Profesorka Državnog univerziteta u Sankt Peterburgu Natalija Jerjomina izjavila je za „Izvestija“ da bi zajednička istraga mogla da pokaže da su pojedini incidenti povezani sa postupcima Kijeva.

„U suprotnom, postalo bi jasno da su incidenti povezani sa postupcima Kijeva, a Zapad ne želi da ga učini odgovornim“, navela je Jerjomina.

Padovi dronova kao argument za veća vojna izdvajanja

Prema njenoj oceni, incidenti sa dronovima u Rumuniji, Poljskoj i Nemačkoj istovremeno se koriste kao argument za povećanje vojnih izdvajanja i jačanje NATO prisustva na istočnom krilu.

Alijansa je u septembru 2025. pokrenula operaciju „Istočna straža“, čiji je cilj povezivanje radara, sistema protivvazdušne odbrane i avijacije savezničkih zemalja u jedinstvenu mrežu koja se proteže od Barencovog do Crnog mora.

NATO je rasporedio devet multinacionalnih borbenih grupa u Bugarskoj, Velikoj Britaniji, Mađarskoj, Letoniji, Litvaniji, Poljskoj, Slovačkoj, Finskoj i Estoniji, dok se misije vazdušnog patroliranja sprovode u baltičkim državama i na Balkanu.

Španija je 1. avgusta rasporedila taktički vazdušni odred u Rumuniju, uključujući tri helikoptera NH-90 namenjena delovanju protiv dronova na malim visinama. Ovaj potez deo je pojačane NATO misije vazdušnog nadzora.

Jerjomina smatra da bi NATO mogao da nastavi sa postepenim jačanjem svojih snaga u regionu, uključujući povećanje broja vojnika i sredstava za borbu protiv dronova.

Kao jednu od ključnih zemalja u tom procesu navodi Nemačku, koja je već najavila planove za povećanje broja pripadnika Bundesvera na 460.000.

Ipak, politički analitičar Denis Denisov smatra da ne treba očekivati radikalno gomilanje NATO snaga u istočnoj Evropi, pre svega zbog nedostatka konsenzusa među članicama Alijanse.

Moskva: „Brisel ne želi da se otkrije prava pozadina“

Iz Moskve poručuju da činjenica da NATO nije ponudio zajedničku istragu predstavlja jasan signal da Alijansa nije zainteresovana za utvrđivanje svih okolnosti incidenata.

Prema toj interpretaciji, istraga u saradnji sa Rusijom mogla bi da otvori pitanje odgovornosti Ukrajine, dok se istovremeno incidenti sa dronovima koriste kao dodatno opravdanje za povećanje vojnih budžeta i jačanje NATO infrastrukture na istočnom krilu.

Kremlj i ruski analitičari zato tvrde da bi nezavisna zajednička istraga mogla da poremeti narativ koji se trenutno koristi za opravdavanje novog talasa naoružavanja i vojnog jačanja u Evropi.