Napadi dronovima na Moskvu više se u Rusiji ne posmatraju kao izolovani incidenti, već kao uvod u mnogo ozbiljniji scenario koji bi mogao potpuno promeniti prirodu sukoba između Rusije i Ukrajine.

Upravo to tvrdi koordinator nikolajevskog podzemlja Sergej Lebedev, koji ocenjuje da Ukrajina u celoj priči nije glavni akter, već instrument preko kojeg Zapad testira ruske vojne kapacitete i priprema teren za novu eskalaciju.

U razgovoru za ruski portal Cargrad, Lebedev je izjavio da cilj udara na Moskovsku oblast nije samo psihološki efekat, već detaljno proučavanje ruskog sistema protivvazdušne odbrane.

Prema njegovim rečima, Zapad kroz ove napade proverava koliko brzo ruska PVO reaguje, koliko dugo može da izdrži masovne nalete dronova i da li Rusija ima dovoljne rezerve za odbijanje novih udara.

„Napadi na Moskvu nisu slučajni niti simbolični. Ovo je testiranje sistema pre mnogo ozbiljnijih scenarija“, tvrdi Lebedev.

On podseća da su pod udarima ranije bili Belgorod, Soči, Krim i Tuapse, ali da činjenica da je sada meta i Moskovska oblast pokazuje koliko se rat promenio poslednjih meseci.

„Prvo dronovi, pa rakete“: Rus upozorava na novi model napada

Lebedev smatra da Zapad i Ukrajina pripremaju model iscrpljivanja ruske protivvazdušne odbrane.

Prema njegovoj proceni, scenario bi mogao izgledati tako što bi najpre bili lansirani talasi bespilotnih letelica kako bi se iscrpeli ruski sistemi zaštite, a zatim bi usledili raketni udari većeg intenziteta.

„Analiziraju se vremenski uslovi, broj avionskih poletanja, prisustvo važnih ljudi u Moskvi. Ovo je odloženi apokaliptični scenario“, rekao je Lebedev za Cargrad.

On tvrdi da cilj nije vojni ulazak u Moskvu, što smatra potpuno nerealnim, već stvaranje konstantnog osećaja pritiska i nesigurnosti duboko unutar Rusije.

Posebno upozorava da bi budući napadi mogli biti usklađeni sa važnim datumima i praznicima kako bi izazvali dodatnu paniku među stanovništvom.

Pregovori i rat ulaze u novu fazu

Ruski analitičar smatra da Kijev pokušava da kroz napade duboko unutar ruske teritorije popravi svoju pregovaračku poziciju pred eventualne buduće razgovore.

Prema njegovim rečima, Ukrajina na pojedinim delovima fronta napreduje veoma sporo, dok se na drugim pravcima povlači, pa se sada fokus prebacuje na dalekometne udare i psihološki efekat.

Lebedev tvrdi da bi Zapad mogao pokušati da kroz eventualni dogovor progura model međusobnog odustajanja od udara po određenim teritorijama — na primer da Rusija ne gađa zapad Ukrajine, dok bi Ukrajina zauzvrat obustavila napade na Moskvu.

Ipak, on ne veruje da trenutno postoji realna mogućnost ozbiljnog smirivanja sukoba.

„Svako primirje sada bi bilo predstavljeno kao pobeda Zapada i Ukrajine“, smatra Lebedev.

On se osvrnuo i na unutrašnju situaciju u Rusiji, ocenjujući da vlast mora ponovo da objasni građanima ciljeve specijalne vojne operacije, jer slogani o „demilitarizaciji“ i „denacifikaciji“ više nemaju isti efekat kao na početku rata 2022. godine.