Njegova upozorenja odnose se na popularne aktivnosti koje milioni ljudi obavljaju svakodnevno, nesvesni skrivenih rizika.
Dr Bajbing Čen, neurolog, lekar-naučnik i dvostruko sertifikovani biostatističar koji populariše savete za zdravlje mozga na društvenim mrežama, iz prve ruke je bio svedok kako naizgled bezopasne, svakodnevne navike mogu dovesti do moždanog udara.
Na osnovu svog bogatog kliničkog iskustva, dr Čen je izdvojio je tri aktivnosti koje lično izbegava kako bi minimizirao sopstveni rizik i preporučuje drugima da slede njegov primer.
Energetska pića su veliki rizik
Njegova upozorenja, koja su pregledana više od pet miliona puta na TikToku, iznenadila su mnoge, jer se odnose na aktivnosti koje se često doživljavaju kao zdrave ili, barem, bezopasne. Prva stavka na njegovoj listi „zabranjenih“ namirnica su energetska pića. Iako mnogi posežu za njima radi brzog podizanja energije, dr Čen naglašava da se lično drži samo obične kafe ujutru.
Objašnjava da mnoga energetska pića sadrže izuzetno visoke nivoe kofeina, često prelazeći preporučenu dnevnu granicu za većinu odraslih. Međutim, problem se ne zaustavlja na kofeinu. Ova pića često sadrže i druge stimulanse poput guarane, koja je sama po sebi dodatni izvor kofeina, i taurina, koji može pojačati dejstvo stimulansa. Takva snažna kombinacija, upozorava dr Čen, može ozbiljno poremetiti sposobnost krvnih sudova da se sami regulišu i značajno povećati rizik od opasnih srčanih aritmija.
Nepravilan srčani ritam može dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka, a kada ovi ugrušci dospeju do mozga putem krvotoka, rezultat može biti ishemijski moždani udar. Dr Čen ističe još jednu, manje poznatu opasnost: prekomerne količine vitamina B, koje se često dodaju energetskim napicima, mogu vremenom dovesti do oštećenja nerava.
Treninzi snage mogu biti opasni
Još jedna opasna navika koju treba izbegavati javlja se u teretani i uključuje trening snage. Iako je fizička aktivnost neophodna za zdravlje, određene tehnike mogu biti kontraproduktivne, pa čak i opasne.
„Ne radim maksimalan broj ponavljanja, odnosno ne podižem najveću težinu koju mogu podići samo jednom, i nikada ne podižem teške tegove dok zadržavam dah“, objašnjava dr Čen.
Ova praksa, naime, izaziva nagli i ekstremni porast sistolnog krvnog pritiska, koji ponekad može porasti iznad 400 mmHg. Takav ogroman i iznenadan pritisak je masivan udarac za krvne sudove u mozgu.
Dr Čen kaže da je u svojoj praksi video slučajeve gde je ovo izazvalo krvarenje u mozgu, stanje poznato i kao „moždani udar dizača tegova“.
Srećom, postoje bezbedniji načini za izgradnju snage. On preporučuje vežbanje sa kontrolisanim disanjem, sa naglaskom na izdisaju tokom maksimalnog napora, i upotrebu nešto lakših tegova sa većim brojem ponavljanja. Na ovaj način, zavidna snaga se može postići bez izlaganja mozga ekstremnim skokovima pritiska.
Budite oprezni sa jogom
Poslednja napomena tiče se joge, popularne prakse cenjene zbog svojih brojnih koristi za telo i um. Dr Čen odmah na početku ističe da je joga fantastična za zdravlje uopšte, ali problem leži u specifičnim položajima koji stavljaju vrat u ekstremne položaje.
Posebno su opasni položaji koji primoravaju vrat u stanje ekstremne hiperekstenzije (prekomerno savijanje unazad) ili hiperfleksije (prekomerno savijanje napred).
U retkim, ali dokumentovanim slučajevima, ovi pokreti mogu dovesti do disekcije, što je medicinski termin za rupturu ili pucanje zida krvnog suda u vratu. Takvo oštećenje arterije može prouzrokovati stvaranje ugruška i posledično izazvati moždani udar.
Iz tog razloga, neurolog savetuje svima koji praktikuju jogu da budu izuzetno svesni položaja svog vrata i da izbegavaju svako ekstremno naprezanje u tom osetljivom području. Pažnja i umerenost su ključevi bezbedne i korisne prakse, piše rejoyhealth.
Komentari (0)