Kina je pokrenula opsežnu i dugoročnu operaciju mapiranja okeanskog dna, rasporedivši čak 42 istraživačka broda i stotine podvodnih senzora širom Tihog, Indijskog i Arktičkog okeana. Cilj ove mreže je prikupljanje preciznih podataka koji bi mogli imati ključnu ulogu u potencijalnom podmorničkom sukobu sa američkom mornaricom.

Ova višegodišnja kampanja ne obuhvata samo mapiranje reljefa morskog dna, već i kontinuirano praćenje uslova u vodi u realnom vremenu. Time Kina dobija detaljnu sliku okruženja koja omogućava bolju navigaciju podmornica, efikasnije prikrivanje i znatno unapređene performanse sonara u strateški važnim pomorskim zonama.

Posebna pažnja usmerena je na ključne tačke poput oblasti oko Tajvana, Guama i Malakskog moreuza – regiona kroz koje prolaze najvažnije svetske pomorske rute i gde su prisutne američke i savezničke snage. Prikupljeni podaci omogućavaju Kini da precizno predvidi akustične uslove u vodi i optimizuje podmorničke operacije u tim oblastima.

Kako je objavio Rojters 24. marta 2026. godine, ova aktivnost predstavlja koordinisan napor koji traje više od pet godina. Uključuje ne samo brodove, već i široku mrežu senzora postavljenih duž ključnih pomorskih koridora, koji prate temperaturu, salinitet, struje i druge faktore od presudnog značaja za podvodno ratovanje.

Iako se deo aktivnosti vodi kao civilno istraživanje – uključujući klimatske studije i uzorkovanje morskog dna – isti podaci imaju direktnu vojnu primenu. Kina na taj način spaja nauku i vojnu strategiju u jedinstven sistem koji podržava podvodne operacije.

Jedan od primera je istraživački brod Dong Fang Hong 3, koji je u periodu 2024–2025. više puta operisao u blizini Tajvana, Guama i u Indijskom okeanu. Njegovo ponovljeno prisustvo u istim zonama ukazuje na sistematsko prikupljanje i unapređivanje podataka, a ne na jednokratne misije.

Kineski brodovi koriste napredne tehnike mapiranja, krećući se paralelnim linijama kako bi obezbedili potpunu pokrivenost morskog dna. Rezultat su izuzetno precizne batimetrijske mape koje beleže dubinu, sastav tla i sve reljefne karakteristike koje mogu uticati na kretanje podmornica i širenje zvuka.

Paralelno sa tim, fiksni senzori i podvodne mreže omogućavaju kontinuirano praćenje promena u okeanu. Ovi sistemi postavljeni su na strateškim lokacijama istočno od Japana, oko Guama, Filipina i u Indijskom okeanu, prateći i potencijalno detektujući podvodna kretanja.

Ovakav pristup omogućava Kini da razvije izuzetno precizne modele akustičnog ponašanja vode. Promene temperature, saliniteta i pritiska utiču na širenje zvuka, stvarajući zone u kojima se podmornice mogu sakriti ili, suprotno, lakše otkriti.

Time Kina dobija ogromnu prednost – može da planira rute koje minimizuju rizik od otkrivanja, ali i da preciznije locira neprijateljske podmornice. U praksi, to znači veću operativnu fleksibilnost i veću šansu za kontrolu ključnih pomorskih pravaca.

Aktivnosti su koncentrisane u oblastima od strateškog značaja za SAD, uključujući prvi ostrvski lanac, područja oko Tajvana i Guama, ali i šire – sve do Havaja i arktičkih voda. Istovremeno, Kina mapira i region Malakskog moreuza, ključan za globalnu trgovinu i energetske tokove.

Kombinacijom ponovljenih istraživanja i stalnog nadzora, Kina stvara slojevitu bazu podataka koja obuhvata i teren morskog dna i dinamične uslove u vodi. Time se smanjuje neizvesnost u podmorničkim operacijama i omogućava znatno preciznije planiranje.

Na kraju, ovaj sistem predstavlja ozbiljan multiplikator snage za kinesku mornaricu. Očekuje se da će kineska flota podmornica do 2035. godine dostići oko 80 jedinica, što dodatno naglašava značaj ove tihe, ali izuzetno moćne strategije.