Zamenik ministra spoljnih poslova Irana Kazem Garibabadi poručio je da je ulazak Teherana u BRIKS predstavljo strateški izbor usmeren ka jačanju multipolarnog sveta, širenju međunarodne saradnje i smanjenju dominacije zapadnih sila u globalnim odnosima.

Govoreći na sastanku specijalnih predstavnika i nacionalnih koordinatora BRIKS-a u Brazilu, Garibabadi je ocenio da članstvo Irana u ovoj grupi nije samo politički potez, već deo dugoročne strategije Teherana da se pozicionira unutar novih centara globalne moći.

– Prisustvo Irana u ovakvim blokovima odražava strateški izbor za jačanje multilateralizma, proširenje saradnje i učešće u oblikovanju pravednijeg poretka u međunarodnim odnosima – naveo je Garibabadi u objavi na društvenoj mreži Iks.

Tokom boravka u Brazilu, iranski diplomata održao je niz bilateralnih sastanaka sa predstavnicima Brazila, Indije, Južne Afrike, Egipta i Indonezije, pokušavajući da dodatno učvrsti poziciju Irana unutar organizacije koja poslednjih godina sve otvorenije nastupa kao protivteža zapadnim ekonomskim i političkim strukturama.

Posebnu pažnju izazvao je deo njegovog obraćanja u kojem je govorio o nedavnim sukobima na Bliskom istoku i napadu na Iran od strane Sjedinjenih Američkih Država i Izraela. Garibabadi je optužio protivnike Irana za „vojnu agresiju protiv Islamske Republike“, tvrdeći da su takvi postupci direktno kršenje međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija.

Zahvali se i članicama BRIKS-a koje su pomogle u odbrani Irana od agresije.

Istovremeno je pozvao članice BRIKS-a da zauzmu čvršći stav protiv unilateralizma i politike jednostranih sankcija i agresije na druge zemlje, što je jasna poruka usmerena prema Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim saveznicima.

Ulazak Irana u BRIKS imao je mnogo širi geopolitički značaj od same simbolike članstva. Teheran je godinama pokušavao da smanji ekonomsku izolaciju izazvanu zapadnim sankcijama i pronađe alternativne finansijske i trgovinske kanale. Upravo zato BRIKS za Iran predstavlja važnu platformu za jačanje ekonomskih veza sa Kinom, Rusijom, Indijom i drugim velikim tržištima van zapadnog bloka.

BRIKS se poslednjih godina transformiše iz ekonomskog foruma zemalja u razvoju u ozbiljan politički i geostrateški savez. Širenjem članstva na Iran, Egipat, Etiopiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Indoneziju, organizacija dodatno povećava svoj globalni uticaj, naročito u energetskom sektoru i međunarodnoj trgovini.

Poseban značaj ima činjenica da nove članice BRIKS-a kontrolišu značajan deo svetskih rezervi nafte, gasa i strateških sirovina. Time organizacija dobija veću mogućnost da utiče na globalne finansijske i energetske tokove, ali i da razvija alternativne mehanizme plaćanja van dominacije američkog dolara.

BRIKS je osnovan 2006. godine, a prvobitno su ga činili Brazil, Rusija, Indija i Kina. Južna Afrika pridružila se grupi 2011. godine, čime je dodatno slovo „S“ u akronimu organizacije.

Novi talas proširenja usledio je početkom 2024. godine, kada su punopravne članice postali Iran, Egipat, Etiopija i Ujedinjeni Arapski Emirati, dok se Indonezija pridružila početkom 2025. godine.

Pored punopravnih članica, status partnerskih država imaju Belorusija, Bolivija, Kuba, Kazahstan, Malezija, Nigerija, Tajland, Vijetnam, Uganda i Uzbekistan, što pokazuje da interesovanje za pridruživanje ovom bloku nastavlja da raste.

Sve to ukazuje da se globalna politička scena ubrzano menja i da zemlje koje žele veću autonomiju u odnosu na Zapad sve više traže oslonac upravo u organizacijama poput BRIKS-a, koje nastoje da izgrade alternativni međunarodni poredak.