Humanitarno primirje u gradu Oleški, u Hersonskoj oblasti, koje je postignuto uz posredovanje prve dame SAD Melanije Tramp, našlo se u središtu ozbiljnog spora nakon što su se pojavile tvrdnje da je ruska vojska pauzu u borbama iskoristila za jačanje svojih položaja.

Prema navodima ukrajinskog Generalštaba, ruske snage su tokom privremene obustave vatre rotirale jedinice, dopremale municiju i raspoređivale dodatnu vojnu opremu.

Britanski Skaj njuz objavio je snimke za koje navodi da potkrepljuju deo ukrajinskih optužbi, dok Kremlj negira odgovornost za kršenje dogovora.

Umesto evakuacije, navodno dopremali vojsku i municiju

1

Privremeno primirje stupilo je na snagu 27. oktobra, a cilj je bio da se omogući evakuacija približno 800 civila iz Oleškog, grada na levoj obali Dnjepra koji se nalazi pod ruskom kontrolom.

Dogovor je predviđao obustavljanje borbenih dejstava i zadržavanje vojnih snaga na postojećim položajima.

Međutim, ukrajinski Generalštab saopštio je 2. novembra da su ruske snage iskoristile prekid vatre za zamenu vojnika na isturenim položajima svežim jedinicama.

Prema ukrajinskim tvrdnjama, ruska vojska istovremeno je dopremala hranu, municiju i dodatnu opremu.

Ukrajinska strana ocenila je da takve aktivnosti predstavljaju kršenje dogovorenih uslova primirja.

Skaj njuz objavio snimke

Britanska televizija Skaj njuz objavila je snimke koji, prema njenom izveštaju, prikazuju kretanje ruskih vojnih vozila tokom humanitarne pauze.

Na snimcima se, prema tvrdnjama ukrajinske vojske, mogu videti aktivnosti povezane sa premeštanjem opreme i jačanjem položaja.

Posebnu pažnju izazvali su navodi o postavljanju protivdronske opreme duž puteva i povećanom dopremanju vojnih sredstava.

Međutim, ukrajinski parlamentarni poverenik za ljudska prava Dmitro Lubinec upozorio je da pojedini snimci mogu biti pogrešno protumačeni.

On je naveo da vozila koja su snimili ukrajinski dronovi možda nisu prevozila vojnike, već opremu namenjenu isključivo razminiranju.

Zbog toga nije nezavisno utvrđeno da svaki prikazani vojni manevar predstavlja kršenje primirja.

Ukrajinski komandant: Dopremili su veliki broj vojnika

Jaroslav Mantjar, komandant jedinice za upravljanje dronovima u sastavu ukrajinske 34. brigade, izjavio je za Radio Slobodna Evropa da je najveći problem navodnog kršenja primirja dopremanje dodatnih ruskih snaga.

– Ruske snage su takođe dopremile municiju, različite vrste naoružanja i bespilotne letelice, a zatim su izvršile pregrupisavanje – rekao je Mantjar.

On smatra da bi jačanje ruskih položaja tokom humanitarne pauze moglo da utiče na nastavak borbi nakon završetka primirja.

Ukrajinski vojni zvaničnici tvrde da se time promenio odnos snaga na pojedinim delovima fronta.

Kremlj odbacio optužbe

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je tvrdnje ukrajinske strane da je ruska vojska prekršila uslove humanitarnog dogovora.

Peskov je sugerisao da su upravo ukrajinske snage odgovorne za eventualna kršenja primirja.

Ruska strana prethodno je saopštila da je humanitarna operacija završena i da su obe strane ispunile preuzete obaveze.

Ruska poverenica za ljudska prava Jana Lantratova navela je 2. novembra da su dogovoreni uslovi poštovani.

Moskva je istovremeno zahvalila Sjedinjenim Američkim Državama na pomoći tokom organizovanja evakuacije.

Amerikanci slavili Melanijin diplomatski uspeh

Na početku humanitarne operacije američki zvaničnici predstavili su postizanje primirja kao značajan diplomatski uspeh.

Državni sekretar Marko Rubio javno je čestitao Melaniji Tramp zbog uloge u omogućavanju evakuacije i dostavljanja humanitarne pomoći.

Prema njegovim rečima, takvi dogovori pokazuju značaj diplomatije i mogu da predstavljaju korak ka širem mirovnom procesu.

Vašington je naglašavao da je najvažniji cilj zaštita civila i omogućavanje njihovog bezbednog napuštanja ratne zone.

Međutim, naknadno objavljeni snimci i ukrajinske optužbe otvorili su pitanje da li je humanitarna pauza zaista protekla u skladu sa svim dogovorenim pravilima.

Misterija oko 30 tela iz bolnice

Dodatnu zabrinutost izazvali su navodi o uklanjanju približno 30 tela iz lokalne bolnice tokom humanitarne operacije.

Prema tvrdnjama koje su pratile objavljivanje snimaka, tela su navodno izneta iz objekta, a pojedini stanovnici strahuju da su neke osobe mogle da stradaju nasilnom smrću.

Za sada nije nezavisno potvrđeno ko su preminuli, kakve su bile okolnosti njihove smrti niti zbog čega su tela premeštena.

Ove informacije otvorile su dodatna pitanja o uslovima života civila u Oleškom i mogućnosti sprovođenja nezavisne istrage.

O primirju govorili i proruski vojni blogeri

Zanimljivo je da su i pojedini proruski vojni blogeri komentarisali snimke Skaj njuza.

Pozivajući se na ruske vojnike raspoređene na tom sektoru fronta, oni su naveli da je period primirja iskorišćen za premeštanje trupa i vojne opreme.

Međutim, ni ti navodi ne omogućavaju potpuno utvrđivanje toga koje su aktivnosti bile dozvoljene dogovorom, a koje bi predstavljale njegovo kršenje.

Za konačnu ocenu bilo bi neophodno uporediti snimke i svedočenja sa konkretnim uslovima humanitarnog sporazuma.

Da li je Melanijino primirje zloupotrebljeno?

Humanitarna operacija u Oleškom omogućila je evakuaciju više stotina civila iz grada teško pogođenog ratom.

Ipak, nakon završetka primirja pojavile su se ozbiljne optužbe koje dovode u pitanje ponašanje sukobljenih strana tokom dogovorene pauze.

Ukrajinska vojska tvrdi da je Rusija iskoristila prekid vatre za jačanje vojnih položaja, dok Moskva to odbacuje i optužuje Kijev.

Britanski Skaj njuz objavio je snimke koji su dodatno pokrenuli raspravu, ali pojedine okolnosti događaja još nisu nezavisno razjašnjene.

Zbog toga se za sada može govoriti o optužbama za kršenje humanitarnog primirja, a ne o konačno utvrđenoj odgovornosti.

Izvor: B92 / Kyiv Post / Sky News / Radio Slobodna Evropa