Malo šta može da iznervira vlasnike dvorišta kao prizor svežeg krtičnjaka usred savršeno pokošenog travnjaka. Ipak, stručnjaci podsećaju da krtice nisu štetočine u klasičnom smislu. One se hrane larvama, insektima i glistama, prozračuju zemljište i imaju važnu ulogu u prirodnom ekosistemu. Zbog toga su u Srbiji zaštićena vrsta i cilj nije njihovo uništavanje, već rasterivanje.

Kako da otkrijete gde se krtica trenutno nalazi?

Prvi korak je jednostavan. Uveče poravnajte sve krtičnjake u dvorištu. Već narednog jutra videćete koji su ponovo aktivni. Upravo oni pokazuju gde se krtica trenutno kreće i gde treba usmeriti mere rasterivanja.

Mnogi se iznenade kada saznaju da desetak novih humki ne znači da u dvorištu ima deset krtica. Vrlo često je za ceo haos odgovorna samo jedna životinja koja je tokom noći iskopala mrežu novih tunela.

Da li pomaže puštanje vode u tunele?

Ovo je jedna od najstarijih metoda koju koriste vlasnici bašti. Crevo se ubaci u aktivan krtičnjak i voda se pušta dvadesetak minuta.

Međutim, uspeh nije zagarantovan. Krtice u svojim tunelima ostavljaju vazdušne džepove, a pritom veoma dobro plivaju. Zbog toga često uspeju da izbegnu poplavu i nastave da kopaju na drugom delu dvorišta.

Vibracije su često najefikasnije rešenje

Stručnjaci navode da krtice ne podnose stalne vibracije koje prolaze kroz zemlju. Zato su poslednjih godina sve popularniji vibracioni i ultrazvučni rasterivači.

Ovi uređaji stvaraju talase koje ljudi gotovo i ne primećuju, ali su krticama veoma neprijatni. Za veće dvorište preporučuje se postavljanje dva uređaja na udaljenosti od oko 30 metara kako bi pokrili što veću površinu.

Najbolje rezultate daju tokom perioda najveće aktivnosti krtica, odnosno između pet i deset sati ujutru.

Mirisi koji ih teraju u beg

Na tržištu postoje i specijalni preparati za rasterivanje krtica. Njihovo dejstvo zasniva se na jakim mirisima koji životinjama smetaju u podzemnim hodnicima.

Kada se takvi preparati postave u aktivne tunele, krtice najčešće napuštaju teritoriju i sele se na drugo mesto gde im uslovi više odgovaraju.

Šta nikako ne treba raditi?

Mnogi pokušavaju da koriste otrove, zamke ili druge agresivne metode. Stručnjaci upozoravaju da to nije dozvoljeno jer su krtice zakonom zaštićene. Osim toga, takvi postupci mogu ugroziti i druge životinje koje borave u bašti.

Dobra vest za vlasnike dvorišta

Koliko god nervirale svojim humkama, krtice uglavnom ne napadaju biljke i ne jedu korenje. Njihovi tuneli mogu da oštete travnjak ili cvetne leje, ali istovremeno doprinose rastresanju i provetravanju zemljišta.

Zato je najbolji pristup strpljenje i primena metoda koje ih podstiču da same napuste dvorište. U većini slučajeva dovoljne su vibracije, repelenti i malo upornosti da potraže mirnije mesto za život.