Vrganji se beru od proleća do jeseni, dok se glavna sezona skupocenog belog tartufa tek zahuktava. Evo gde ih ima u Srbiji, koliko su koštali i šta berači mogu da očekuju posle sušnog leta.

Dok jedni u septembru završavaju zimnicu, drugi obuvaju čizme, uzimaju korpe i kreću u šumu. Za neke je to prilika da provedu dan u prirodi, a za druge ozbiljan dodatni posao od kojeg može da se zaradi novac.

U Srbiji su posebno cenjeni vrganji i tartufi, ali ove dve gljive nemaju ni istu sezonu, ni način sakupljanja, ni cenu.

Vrganj se može pronaći iznad zemlje, dok se tartufi kriju ispod površine, zbog čega u potragu za njima iskusni berači najčešće vode posebno obučene pse.

I upravo sada, kada leto polako ustupa mesto jeseni, ponovo se postavlja pitanje koliko će šumskog blaga biti i da li će ovogodišnja berba doneti dobru zaradu.

Kada počinje berba vrganja u Srbiji?

Vrganji nemaju jedan datum kada se pojavljuju.

U zavisnosti od temperature i padavina, prva berba može početi tokom maja i juna, dok je drugi važan period kraj leta i jesen, naročito septembar i oktobar, ako vremenske prilike dozvole.

U toplijim i nižim krajevima sezona može krenuti ranije, dok se na planinama dobri uslovi stvaraju kasnije.

Koliko je septembar važan za berače pokazuje i tradicionalna manifestacija „Dani vrganja“, koja je na Kopaoniku ove godine održana od 4. do 6. septembra. Posetioci su mogli da učestvuju u organizovanom sakupljanju sa vodičima, upoznaju različite vrste gljiva i pogledaju izložbu pronađenih primeraka.

Ipak, kalendar nije dovoljan.

Ako je zemlja suva, vrganji mogu izostati čak i kada je po datumu idealno vreme za berbu.

Gde u Srbiji ima vrganja?

Kopaonik je jedno od poznatih područja za sakupljanje vrganja, ali nije jedino.

Berači ih traže i u šumama Golije, u kraljevačkom kraju, na Kukavici, Vlasini i drugim planinskim i šumskim područjima.

Za stanovnike pojedinih sela na jugu Srbije branje pečuraka godinama predstavlja dodatni izvor prihoda.

Tako je ove godine objavljena i priča o Vladimiru Iliću iz Priboja Vranjskog, koji u potragu za vrganjima kreće već oko pet sati ujutru. Deo pronađenih pečuraka prodaje, a deo ostavlja porodici za pripremu jela i sušenje.

U junu 2026. zabeležena je cena svežeg vrganja od oko 500 dinara po kilogramu, prema tadašnjem svedočenju berača. To je podatak iz ranijeg dela sezone, a ne potvrđena današnja otkupna cena.

Tartufi se traže tokom različitih delova godine

Za razliku od vrganja, tartufi rastu ispod zemlje i njihovo pronalaženje zahteva posebno znanje.

U Srbiji postoji više vrsta, a među komercijalno najvažnijima su crni letnji, crni jesenji i beli tartuf.

Crni letnji tartuf sakuplja se tokom toplijeg dela godine. Nakon njega dolaze jesenje i zimske vrste, dok je sezona najcenjenijeg belog tartufa uglavnom od jeseni do početka zime, a u pogodnim uslovima može se produžiti i na januar.

Upravo takav raspored opisala je Biljana Mijailović iz okoline Valjeva u prilogu RTS-a iz jula ove godine. Njena porodica godinama se bavi sakupljanjem tartufa i obukom pasa koji ih pronalaze.

Zato, kada čujete da je počela sezona tartufa, prvo treba proveriti o kojoj vrsti je reč. Nije isto da li se govori o crnom letnjem ili belom tartufu.

Gde se u Srbiji kriju najskuplji tartufi?

Za Srem i Frušku goru često se kaže da su među najpoznatijim područjima za potragu za ovim podzemnim gljivama.

Crni tartufi nalaze se na Fruškoj gori, dok se beli posebno vezuju za vlažnija područja južnog Srema, Posavine i šume uz vodotokove.

Prema podacima koje su ranije izneli predstavnici Mikološko-gljivarskog saveza Srbije, beli tartuf se može pronaći na terenima uz Savu, od Jamene prema Šapcu, gde raste u zajednici sa određenim vrstama drveća, među kojima su hrast i topola.

Tartufa ima i u okolini Valjeva.

Porodica Mijailović iz Jovanje, o kojoj je RTS izveštavao u julu, već više od 15 godina bavi se njihovim pronalaženjem, a u potragu odlaze sa posebno obučenim labradorom Mašom.

Među drugim područjima koja se pominju u ranijim domaćim izveštajima nalaze se Mačva, Deliblatska peščara, Kosmaj i Rudnik. To, naravno, ne znači da je svaka šuma na tim područjima nalazište tartufa.

Koliko su koštali vrganji, a koliko tartufi?

Tu dolazimo do dela koji najviše zanima berače.

Cene mogu biti veoma različite, posebno kada se porede otkup, prodaja restoranima i maloprodaja.

Prema podacima RTS-a iz jula 2026, crni tartufi koštali su oko 50 evra po kilogramu, dok su beli dostizali od 2.000 do 2.500 evra. Reč je o cenama navedenim u konkretnom prilogu o porodici Mijailović, a ne o jedinstvenom cenovniku za celu Srbiju.

Pojedini prodavci navode i znatno više cene za vrhunske bele tartufe, naročito za velike, neoštećene primerke prve klase.

Međutim, berač ne dobija automatski iznos koji kupac plaća u specijalizovanoj prodavnici ili restoranu.

Na cenu utiču vrsta, kvalitet, težina, zrelost, raspoloživa količina i način prodaje.

Tako se u cenovniku jednog domaćeg prodavca, ažuriranom 15. avgusta 2026, crni letnji tartuf prodaje u manjim pakovanjima od 30 do 150 grama. Preračunato na kilogram, navedene maloprodajne cene kreću se približno od 51.000 do 83.000 dinara, u zavisnosti od pakovanja. To nije otkupna cena za berače.

Zato i priče o zaradi od nekoliko hiljada evra treba uzeti sa rezervom. Pronalazak skupocenog primerka nije svakodnevna pojava, a troškovi potrage i plasman robe takođe utiču na konačan prihod.

Suša bi mogla da bude najveći problem ove jeseni

Ovogodišnje leto donelo je ozbiljne probleme sa nedostatkom vlage.

U avgustu je, prema informacijama koje je preneo Sistem tržišnih informacija poljoprivrede Srbije, RHMZ upozoravao na ekstremnu poljoprivrednu sušu, posebno izraženu na severu, zapadu i u delovima centralne Srbije.

Suša je ostavila posledice na poljoprivredne kulture, a nedostatak vlage važan je i za razvoj samoniklih gljiva.

Vrganjima prijaju odgovarajuća temperatura i vlažno zemljište. Ako tokom jeseni bude dovoljno kiše, uslovi za njihovo pojavljivanje mogu se poboljšati.

Tartufi su drugačiji jer rastu pod zemljom i zavise od složenih uslova tokom dužeg perioda. Vlaga zemljišta posebno je važna za njihov razvoj, pa se posledice suvog leta ne mogu svesti samo na to da li je kiša pala neposredno pred berbu.

Ipak, trenutno nema pouzdano potvrđene procene koliko će suša umanjiti ukupan rod vrganja i tartufa u Srbiji ove jeseni.

Kakve cene berači mogu da očekuju?

Ukoliko rod bude slab, a potražnja ostane velika, kvalitetni vrganji i tartufi mogli bi da postignu više cene.

Ali to nije garantovano.

Na otkup utiče i to koliko robe stiže iz drugih krajeva, kakav kvalitet traže kupci i koliko su restorani i distributeri spremni da plate.

Zato za sada nije moguće pouzdano reći da li će kilogram vrganja u septembru i oktobru koštati 500, 800 ili više dinara, niti kakvu će cenu dostići ovogodišnji beli tartuf.

RHMZ je u sezonskoj prognozi za septembar predvideo temperature iznad proseka, uz padavine uglavnom oko višegodišnjeg proseka. Za oktobar se takođe očekuju temperature iznad proseka. Međutim, sezonska prognoza ne može da kaže koliko će gljiva biti u određenoj šumi.

Za berače je zato najvažnije da prate lokalne uslove i unapred provere cenu kod otkupljivača.

Ne može svako da krene u šumu i počne da zarađuje

Vrganji i tartufi jesu vredni, ali njihovo sakupljanje zahteva znanje.

Samonikle gljive ne treba koristiti za ishranu ako njihova vrsta nije pouzdano utvrđena. Kod tartufa je potrebna i posebna oprema, odnosno obučen pas, kao i poznavanje staništa.

Za komercijalno sakupljanje zaštićenih divljih vrsta u Srbiji postoje pravila i dozvole. Ministarstvo zaštite životne sredine raspisalo je konkurs za 2026. godinu, pa je pre organizovane berbe potrebno proveriti koji uslovi važe za konkretnu vrstu i područje.

Ipak, za ljude koji se ovim poslom godinama bave, jesen je vreme kada svaka kiša budi novu nadu.

Jer negde ispod lišća možda se krije nekoliko dobrih vrganja, a pod zemljom tartuf koji može da donese ozbiljnu zaradu.

Samo što će ove godine, posle sušnog leta, priroda imati poslednju reč.